Boje
Kako odabrati boje
Boje, boje, boje… Svi o njima sve znaju. Odabrati boju – bar to nije teško. No, kad dođemo pred zid (koji put i doslovno – pred zid naše blagovaone ili ureda) i moramo se odlučiti i preuzeti odgovornost nad odlukom, nastaju problemi. Naša omiljena boja baš i ne funkcionira dobro u interijeru, a još moramo odabrati i neku s kojom ćemo je kombinirati… Neki se u tome dobro snalaze, neki misle da se snalaze, ali većina baš i ne… Tome se zapravo uopće ne trebamo čuditi. Boje su jedna od osnovnih komponentni načina na koji doživljavamo svijet. Ni znanstvenici ni stručnjaci nisu do kraja suglasni oko definiranja boje, njenih značenja i interpretacija i zato i postoje brojni sustavi označavanja, razvrstavanja i ostalog. Svi smo se kad tad susreli sa RAL, RGB, CIELAB, PAL ili nekim drugim sustavom koji na različite načine pokušavaju uvesti reda u tu kompleksnu materiju. A sve je počelo skromno, početkom stoljeća kad je Henry Ford rekao: “Da, možete naš automobil dobiti u bilo kojoj boji dok je ta boja crna”, da bi evoluiralo početkom 80-tih kad su Benetton i Apple na velika vrata i eksplicitno uveli boje u svijest širokih masa potrošača. Danas je boja sveprisutna, jako nam je važno kakav prikaz boje imaju naši pametni telefoni, televizori. Velika većina modernih autora eksperimentira s postavkama boja u svojim video i filmskim ostvarenjima, a boje se sad nalaze i tamo gdje ih ne očekujemo. Programi boja su najčešće projekti pomno razrađeni od strane dizajnera i drugih autora i uglavnom odišu elegancijom i skladom, no imamo i drugu stranu medalje. Najbolji primjer za to je tenis, nekad bijeli sport, bijela oprema na travnatim ili zemljanim terenima. Umjetne podloge sad se proizvode u svakojakim izražajnim bojama, a proizvođači sportske opreme, ne samo u tenisu, kao da se natječu tko će izbaciti neskladniju kombinaciju boja…
No, što s bojama u našim interijerima? Tu moramo postupati oprezno i promišljeno i ne nasjedati na opće sugerirano šarenilo i modne trendove konfekcije i medija. Trend boja naše najnovije majice, haljine ili smartphonea bit će u modi možda još godinu, dvije, a u interijeru ćemo živjeti uz nju višestruko duže. Vjerojatno će nam dosaditi ili se previše nametati i iskakati u odnosu na raspored i opći tonski ugođaj kojeg nosi ostatak boja. Ako već imamo svoju omiljenu boju s kojom želimo obilježiti naše okruženje, najbolje ju je omekšati zatamnjivanjem – dodavanjem crne iili posvijetliti – “pastelizirati” dodavanjem bijele.
Što ćemo od toga odabrati ovisi o tome u kojem pravcu želimo da se kombinacija razvija – tamnijem ili svjetlijem. Postupak možemo provesti mentalno, u mašti, ako ispred sebe imamo tonsku kartu proizvoda koje želimo upotrijebiti i tako izravno napraviti odabir. Još bolje i lakše je da taj postupak provedemo uz pomoć nekog od programa za crtanje/slikanje ili obradu fotografija. Nije nužno da to bude neka profesionalna aplikacija kakva je recimo Photoshop, sasvim dovoljan će biti i neki od rudimentalnih programa koji obično dobivamo s operativnim sustavom našeg računala, tableta ili smartphonea, a postoje i brojni on line servisi u kojima se sve odvija u okviru web preglednika. Ako našu kreaciju uspijemo i isprintati, onda ćemo dobiti i “čvrstu dokumentaciju” s kojom se možemo uputiti i upustiti u odabir boja u izložbenim salonima.
Problemu možemo pristupiti i na drugi način. Svaki proizvođač na svojim internetskim stranicama ima uzorke boja koje možemo koristiti, a možemo i izravno snimiti uzorke u izložbenim salonima. Alatom za odabir boja (color picker) u našem programu odaberemo boje za koje želimo istražiti mogućnost kombiniranja i u takvim bojama napravimo par geometrijskih likova, obično kvadratića, poredamo ih jednog do drugog i vidimo kako surađuju. Još ako naš program ima alate, tzv. filtere za variranje odnosa svjetline, zasićenja ili nečeg drugog, njihovim apliciranjem možemo dodatno ispitati kako se naša kreacija ponaša u različitim scenarijima količine svjetla i zasićenja boje.
Jasno je da ćemo željeti upotrijebiti i drvne dekore, a postupak istraživanja i u tom slučaju bi trebao biti isti. Naime, koliko god drvni dekor može izgledati šareno i bogato sa svojim godovima i venama, on uvijek ima svoju osnovnu boju koja ga određuje. Odaberemo njegovu karakterističnu boju i apliciramo je na jedan od objekata i kombiniramo s ostalim bojama. Najlakša metoda za to je da se slika drvnog dekora kojom raspolažemo maksimalno zamagli (blur) i odabere boja koja će se takvim postupkom iskristalizirati.
Možda ovi postupci na prvi pogled djeluju komplicirano i tehnički/informatički zahtjevno, no sve aplikacije kojima se možemo poslužiti su izrazito lake za korištenje i za desetak – dvadeset minuta ćemo njima dovoljno ovladati da nam posluže u našim nakanama.
Malo pažnje treba posvetiti i bojama zidova. Često smo skloni zidove obojiti u neku od omiljenih boja, stropove također, a koji put se dogodi da imamo zidove čak i u različitim bojama. Takva situacija je nepovoljna iz najmanje dva razloga. Jedan od njih je problem održavanja jer koliko god su suvremene boje otporne i postojane, one se ipak promijene pod utjecajem UV zraka, masnih para i ostalih štetnih utjecaja. Prilikom redovnog održavanja i osvježavanja boja na zidovima vjerojatno nikad nećemo moći dobiti izvornu nijansu boje bez obzira na to što su proizvođači boja postigli savršenstvo u njihovom miješanju. Drugi, u ovom kontekstu važniji, problem je što boje zidova/stropova isijavaju svoju boju i utječu na boje koje smo primijenili u oblikovanju namještaja. Mehanizam čovjekovog doživljaja boja je takav da se mi sjećamo koje smo boje odabrali i prilikom boravka u interijeru nesvjesno pokušavamo dozvati te izvorne boje umjesto ovih izmijenjenih. Mentalni umor koji se prilikom toga javlja je jedan od glavnih razloga zbog kojeg se u nekim interijerima osjećamo dobro i ugodno, a u nekima baš i ne. Osim toga puno je lakše uskladiti dvije ili tri boje namještaja, nego tri, četiri ili više ako moramo uzeti u obzir i boje zidova. Taj problem najlakše rješavamo tako da sve zidove ostavimo u bijeloj boji, a ako već želimo veliku plohu boje na zidu ili stropu njih možemo obložiti nekim od materijala koji smo iskoristili za izradu namještaja. Za one koji vole biti u trendu slijede Pantone boje godine, odabrane od strane te organizacije koja se studiozno bavi svim aspektima standardiziranja i uporabe boja i ima veliki utjecaj na sve industrijske grane kojima je odabir i primjena boje od velikog značaja.
Ante Maleš
Rođen 1955. u Korčuli. Još tijekom studija i nakon diplomiranja na Fakultetu građevinskih znanosti u Zagrebu počinje se zanimati i istraživati odnose likovnih umjetnosti i graditeljstva. Poslije nekoliko godina provedenih u operativi radi u projektnim biroima gdje surađuje s arhitektima na likovnom opremanju te dizajnu interijera i eksterijera. Od 1995. radi u vlastitom dizajnerskom studiju. Uže područje djelovanja mu je primjena grafičkog dizajna u arhitekturi, oblikovanje interijera i namještaja te 3D modeliranje i renderiranje. Od 2007. angažiran je u Elgradu kao dizajner svih prodajnih i poslovnih prostora, te kao konzultant na području razvoja korporativnog identiteta.
